3.29.2016

Vranac kao stono groždje

Vranac
Vranac stono groždje
Vranac je odlična sorta stonog groždja, a evo i zasto;

Selekcije groždja ne miruju. Tako je bar sudeći po istraživanjima i dostignućima stručnjaka Poljoprivrednog instituta u Titogradu. U ovoj naučnoj ustanovi do sada je izdvojeno preko deset hiljada sejanica, budućih sorti vinskog i stonog groždja, koje će poželeti da uzgajaju mnogi vinogradari širom zemlje, posebno u mediteranskom području. Ovom prilikom skrećemo pažnju na jednu selekciju crnog groždja, koju uskoro treba da prizna Savezna komisija za priznavanje sorti bilja pri poljoprivredno-šumarskom centru. Radi se o "vrancu", selekciji koja rano stiže za berbu i čije je groždje namenjeno za upotrebu u svežem stanju. Dakle, reč je o stonom "vrancu", a ne o vinskom, kakav je do sada bio.

Odmah da kažemo, novi "vranac" odlikuje se veoma ranim pristizanjem za berbu. Stručnjaci  tvrde da za berbu stiže dva-tri dana ranije nego "julski muskat". Ako je tako, onda je to sorta najranijeg pristizanja za berbu od svih do sada stvorenih u svetu.

Zanimljivo je izneti i to da je ova sorta nastala ukrštanjem "vranca" i "julskog muskata". Od obe sorte nasledila je sve najbolje osobine. Od "vranca" boju i krupnoću grozdova i bobica, ko je su čak i krupnije , a od "julskog muskata" nasledila je ranozrelost i diskretan muskatni miris i ukus. Dakle, nema nu se sta zameriti. Inače, ova sorta se odlikuje i izuzetnom rodnošču.Sve to već je uveliko i naučno potvrdjeno. Njegovo čokoće u svim eksperimentima prosto je okićeno grozdovima. Slični rezultati su i kod nekih odgajivača koji su ovu sortu "popeli" na vinjagu. Po čokotu vinjage pojedini odgajivači uberu i do četrdeset kilograma groždja. Sto je za svaku pohvalu i preporuku.

12.25.2014

Najlepsi vrtovi

Zaista fantastičan prizor - raj za oči - najlepsi vrtovi (slike)









Neka vam posluze kao ideje za uredjenje vrta.

Srećno!

12.20.2014

Tritikale

Tritikale
Tritikale
Novo zito za novi hleb - tritikale

Sta je tritikale? Tritikale je vrsta zitarice, u stvari novi hibrid psenice i razi.
Zitarica koja predstavlja hibrid psenice i razi, prema obimnim ispitivanjima u svetu, sjedinjuje u sebi neke od pozitivnih osobina obe zitarice.

U nasoj zemlji vec su i stecena prva iskustva s ovim hibridom. Kako su ispitivanja vrsena na skoro svim poljoprivrednim fakultetima u savremenom svetu, tako su vrsena i kod nas. A rezultati su prilicno zadovoljavajuci.

Hibrid tritikale ima se cime i pohvaliti, ali... Preciznije to zvuci ovako: ova zitarica ima visok sadrzaj proteina, ali malo glutena, znatno manje nego psenica i to neuporedivo losijeg kvaliteta. To znaci da se od njega ne moze napraviti hleb koji ce lepo narasti, kao sto to moze kada se pravi od psenicnog brasna. Dakle, tritikale brasno se koristi u mesavini sa psenicnim, i to do 50%.

Takav "novi hleb" ima svoje prednosti. To su pre svega njegova svezina, aroma i svarljivost.

Treba naglasiti jos i da hibrid tritikale, medjutim, sadrzi manje proteina lizina nego raz, ali vise od psenice.

Sa poljoprivredne tacke gledista, tritikale je korisna stocna hrana, jer sadrzi od 12,6 do 16% proteina i mnostvo vitamina i minerala, kao i sve ostale zitarice.

12.04.2014

Maline - Veran malini

Vilamet maline
Maline
Velicko Maksimovic iz Osladica - SO Valjevo, je jos 1979 na 30 ari vocnjaka proizveo 40 mc maline. To je bogat prinos od 120 mc/ha, koji se u malinarstvu smatrao za rekordni rod.

A evo i kako postize tako dobre prinose:
"Radimo - malina 'oce da se dosta radi", kratak je i uverljiv Velickov odgovor, a zatim dokumentuje.

Pet puta je kultivirao malinjak, jedan put kopao, a cetiri puta prskao - cinebom sevinom i vuksalom. Berba se uvek obavlja na vreme - "poranimo i omrknemo u malini" - kazu ukucani. A Velicko dodaje da posle druge berbe zakida lastare tako da dobije tako da dobije kvalitetniji rod.

On uzgaja sorte malina "vilamet" i "gradina", jer su kaze ove sorte kod njega "polozile ispit". Omiljena mu je "vilamet malina", jer je u berbi otpornija. Teze prezri i ne opada. Na drugim terenima dogadja se da je "gradina" bolja.

O tome brine i Zavod za poljoprivredu Valjevo, tako sto ispituje razne sorte malina i preporucuje gde bi koja trebala biti zasadjena, kako bi najbolje uspevala.

Velicko do tada malinu gaji vec 20 godina i nikada je nije napustao - potpuno veran malini. On je na 30 ari malinjaka pred kopanje rasturio 150 kg NPK djubriva, a posle kopanja 150 kg KAN-a.

Dvadesetogodisnju vernost malini ovo domacinstvo je nastavilo, a rekose da ce malinjak i prosiriti.

"Jaka je ovde vera u malinu" - kazu ljudi. mestani.

Eto tako je nekada bilo.

A ovde se nalaze opsti saveti za uzgoj malina.

Sljive - Najbolji sljivik

Sljive
Sljive
Valjevski kraj ima dosta lepih vocnjaka, ali kao sljivik Radoja Jankovica kod Valjeva nije vidjen ni u drugim krajevima Srbije.

Radi se o zasadu sljive sa skoro savrseno razvijenom i lepo formiranom krunom. Ovo je sljivik sa izvanredno izjednacenim i vockama na ocigledno brizljivo obradjenom zemljistu - kao da nije u pitanju sljiva vec neka bastenska kultura. Jer, kada se radi o sljivama veoma cesto se moze videti korov u vocnjaku, neobradjeno zemljiste, a sve to zna se - umanji prinos.

Opstina Veljevo poznata je po dobroj sljivi i sljivicima, a Radoje kaze da on o svom vocnjaku narocito vodi racuna.On kaze da pre nego sto se odluci da nesto uradi prethodno zatrazi misljenje Zavoda za poljoprivredu Valjevo.

Njegov zasad sljiva na 55 ari daje 167 mc ploda. To cak prelazi 3 vagona po hektaru. Krajem zime obavlja rezidbu a to je uglavnom doterivanje krune, odstranjivanje vodopija i slicno. Svake druge godine obavi zimsko prskanje i zaore stajnjak. Svake godine svoj sljivik djubri djubrivom sa oko 400 do 500 kilograma po hektaru. U prolece obavi dva prskanja, protiv sljivine ose i plamenjace. Tanjiranje konstantno odrzava vocnjak bez korova i sa povoljnom strukturom zemljista. Sorta sljive je "pozegaca".

Ovo je lep primer za sve poljoprivrednike koji se ozbiljno bave vocarstvom, bilo koje vrste voca da gaje. Posao i ukupno angazovanje u vocnjaku su veoma slicni pa bi bilo dobro da im ovaj primer bude uzor.


11.10.2014

Lale

Lala
Lala
Lale, oni prelepi ekstravagantni cvetovi proleca se kod nas mogu vrlo lepo uzgajati, pa evo i kako:

Odabir  lukovice: Vece lukovice proizvode i vece cvetove, zato to neka bude vas izbor.Najbolje je da ih kupite na jesen jer je tada najbolji izbor lala. Zatim ih preko zime sacuvajte u ih papirnatoj vrecici na hladnom mestu dok ne budete spremni za sadnju.

Savet: Potražite lukovice lala koje su cvrste i dovoljno teske za svoju velicinu, i bez kakvih posekotina i slicnih ostecenja. Dakle treba da izgleda lepo bas kao i kada biste tražiti da kupite luk u supermarketu.

Setva: Najbolje zemljiste za lale je bogata, pešcana ilovaca. No, to je cvece koje ce tolerisati i glineno zemljiste. Kada odlucite da zasadite lukovice lale odaberite mesto gde ce biljke dobijati najmanje 6 sati sunca dnevno tokom sezone cvetanja.

Savet: Lale najbolje idu ispod listopadnog drveca koje jos uvek nije u potpunosti olistalo dok lale cvetaju.

Nega lala: Lale kasnije ne zahtevaju narocitu negu, jer je to cvece iznenadjujuce otporno na zimu i mraz.